Izvor:
17.05.2019 u 20:49
0

U EMISIJI „POSLE RUČKA“ ZAKLJUČILI SMO: „Niko u Srbiji ne sme da se složi da kolevka duhovnosti pripadne nekom drugom!“

Današnja emisija posvećena je Kosovu, za srpsku javnost i dalje osetljiva i aktuelna tema. Svedoci smo dešavanja gde je kosovska poslanica nedavno pokazala fotografiju navodnog silovanja Albanke, gde se na kraju ispostavilo da je ta fotografija iz Iraka.

Podstaknuti nedavnim dešavanjima, tema današnje emisije je: Da li će se Srbima ponoviti Račak i Merkale? Dokle će laži biti povod za agresiju na suverene države? Zašto se Srbima ne veruje kad brane istinu?

Gosti: dr Zoran Stanković, Božidar Delić, Tomislav Višnjić i Aleksandar Rastović.

Na početku emisije, Zoran Stanković je demantovao masakar u Račku tvrdeći:

Vi recimo imate sada 40 tela koja su pregledana, postoje samo strelne povrede. Od svih tih strelnih povreda, samo je uočeno da je jedna pričinjena iz blizine. Mi smo rekli, ako su streljani, gde su onda projektili na okolnom drveću? Moramo strpljivo da čekamo istinu, da isključimo sve provokacije. Imamo obavezu sa pozicije istine da detaljno i polako obaramo jedan po jedan deo optužnice – zatim dodavši:

Račak je trebao da se desi trinaestog januara. Zato što je u periodu od 1996-98 ubijeno pet policajaca. Neko je dojavio njima da će to biti. Pozvani su posmatrači, sve je to snimljeno. U vojno-policijskom smislu ta akcija je brilijantno izvedeno, tamo je stradalo između oko 40 ljudi. Posle toga se održava konferencija za medije i tamo se ova akcija naziva masakrom. Mi kao eksperti nemamo pravo da kvalifikujemo krivično delo. – zaključuje Stanković

Advokak, Tomislav Višnjić, nam je o Račku i o suđenjima u Hagu govorio sa pravne strane.

U Srbiji do 2004. godine nije postojala jedinstvena pozicija kako sarađivati sa Hagom, sve dok u jednom trenutku nije formirana Komisija za sradnju sa Hagom. Bilo je pri Generalštabu formirano odeljenje u kome se prikupljala dokumentacija.
Ja sam 2005. išao u Račak. Na kraju, umesto tri dana naša istraga je završena posle prvog dana. Za taj dan koji smo radili, obišli smo Račak i Kotlinu.
Problem suda u Hagu je taj da vi vršite jedno virtuelno suđenje
– poručuje Višnjić.

Postavivši pitanje generalu Deliću o tome šta je vojska znala o Račku on započinje:

On nije pripadao pod mojom brigadom, ali sam znao da ni druga brigada pod čijom je bio komandom nije to počinila. Postojao je i problem oko utvrđivanja uviđaja, jer su Šiptari iz okolnih sela tamo došli. Sama činjenica da su u Račku bilie kamere i predstavnici Oebsa nipodaštava mogućnost za masakar. – govori Delić.

Šta Vi mislite o Vokeru?

Od prvog trenutka sam imao apsolutno negativan utisak o njemu. Uvek je išao kroz Đakovicu, i tamo svraćao kod Haradinaja. U svim kontaktima sa Oebsom videli smo da postoji jedna navijačka atmosfera – ističe Delić.

Upitali smo generala Delilća o tome da li je bilo poštenih reakcija sa druge strane, na to, on odgovara:

Bilo je poštenih reakcija, ali to je bilo na nižem nivou. Ja znam slučaj, poručnik koji je 14-og decembra bio, opisao je taj događaj izjavom koja je bila dobra za našu stranu. Rekao je da je interesantno sa koliko su se pijeteta srpski vojnici odnosili prema poginulim teroristima. Sudije, obično tu temu zatvaraju – završava svoje izlaganje Delić.

Istoričar, prof. Aleksandar Rastović nam je razjasnio ko su Albanci i odakle oni potiču.

Matična teritorija Albanaca je deo današnje središnje Albanije. Oni su tek krajem 17. veka počeli da se spuštaju na teritoriju KIM. Po austrijskim demografskim izvorima, krajem devetnaestog veka je bilo polovina albanskog a polovina srpskog stanovništva na Kosovu i Metohiji. Tek posle balkanskih ratova Albanci prednjače– započinje Rasović.

O navodnim genocidima počinjenim od strane Srba, istoričar govori:

Mi smo već 1913. godine imali slučaj o navodnom genocidu srpskih vojnika u balkanskim ratovima. Imamo da od cara Dušana pa do Slobodana Miloševića jedna žena optužuje za stvaranje velike Srbije. Sada se oseća promena, kada na međunarodnim skupovima nisu hteli ni da nas čuju, to mi daje nadu da i dalje govorimo o istorijskim činjenicima – zaključuje Rastović.

Izvor: Happytv.rs
Foto: Arhiva

PREUZMITE MOBILNE APLIKACIJE

Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.

Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74

Ostavite komentar

Unesite pojam i stisnite enter