Izvor:
20.06.2019 u 13:23
0

UTICAJ VREMENSKIH USLOVA NA RASPOLOŽENJE: Mogu li dani ispunjeni suncem činiti ljude zaista srećnijima?

Utieče li vreme na raspoloženje i kako vremenski uslovi utiču na raspoloženje.

Jesu li pojedinci, u odnosu na sunčane dane, zaista tužniji kada pada kiša? Želeli samo prespavati zimu uz toplinu kauča i zatvorenih prostora?

Ljudi širom sveta izloženi su velikim promenama vremena. Takve su promene često neprimerene pojedinim godišnjim dobima. Zato se čini opravdanim postaviti pitanje kakav je uticaj vremena (vremenskih uslova) na raspoloženje. Mogu li dani ispunjeni suncem činiti ljude zaista srećnijima?

Jesu li pojedinci, u odnosu na sunčane dane, zaista tužniji kada pada kiša? Želeli samo prespavati zimu uz toplinu kauča i zatvorenih prostora? Naime, veliki broj ljudi ima utisak kako se oseća srećnije i zadovoljnije kad je napolju sunčano i toplo. Uprkos tome, sprovedena naučna istraživanja dovela su do različitih spoznaja o uticaju vremenskih uslova na raspoloženje.

Proleće – najbolje godišnje doba?

Tako su na primer, Keller i sur. (2005) proveli veliko istraživanje koje je obuhvatilo 605 odgovora ispitanika. Istraživali su povezanost vremena, raspoloženja, pamćenja i načina na koje osoba razmišlja. Rezultati istraživanja sugerišu da je prijatno vreme (obeleženo sa većim brojem sunčanih sati i stabilnim atmosferskim tlakom) povezano sa pozitivnijim raspoloženjem, boljim pamćenjem i koncentracijom i fleksibilnijem načinom razmišljanja tokom proleća. Ista povezanost raspoloženja i vremena nije zapažena tokom drugih godišnjih doba, dok su letnje vrućine bile povezane sa padom raspoloženja.

Sezonska depresija zaista postoji

Ovi su rezultati skladni dosadašnjim istraživanjima o većoj učestalosti sezonske depresije za vreme zimskih meseci (vrsta depresije koja se javlja u jesenjem i zimskom periodu, a prolazi u proleće i leto). Naime, oni govore u prilog tome da prijatno vreme poboljšava raspoloženje. Navedeni učinci dolaze do izražaja posebno nakon zimskih meseci koje obeležavaju kratki dani u kojima dugotrajno izostaje sunčeva svetlost. Sprovedena istraživanja sugerišu kako su žene, u odnosu na muškarce, sklonije sezonskoj depresiji, koju uz sniženo raspoloženje karakterišu i gubitak interesa za uobičajene aktivnosti, manjak energije, izraženija potreba za spavanjem, kao i pojačan apetit.

Sunčani dani utiču i na optimizam – veru u pozitivne ishode

Howarth i Hoffman (1984) su proučavali dnevno raspoloženje i njegovu promenu kod 24 studenta, koja su tokom 11 uzastopnih dana ispunjavali različite upitnike. Rezultati sprovedenog istraživanja upućuju na zaključak kako nivo vlage, temperatura vazduha i broj sunčanih sati imaju najveće učinke na raspoloženje. Naime, visok nivo vlage u vazduhu povezan je sa značajno sniženim rezultatima na merama pažnje i koncentracije, dok se istovremeno povećao broj izveštaja o usporenosti, pospanosti i glavobolji. Nasuprot tome, isti studenti su za sunčanih dana u kojima su bile prijatno visoke temperature (u rasponu od 15 C do 23 C) izveštavali o boljem raspoloženju pa su pozitivnije sagledavali sebe i svet, a od budućnosti su očekivali bolje ishode (npr. češće su izjavljivali kako očekuju dobre rezultate na završnim ispitima).

Ko je zapravo odgovoran za dobro raspoloženje; sunce, sunčanje ili dobro društvo?

Međutim, ostaje nejasan smer delovanja vremena na raspoloženje. Drugim rečima, veća učestalost sunčanijih dana mogla bi biti odgovorna za izraženost osećaja sreće i zadovoljstva. Poznato je i kako se izloženost kože sunčevim zracima povezuje sa lučenjem vitamina D3 koji povećava nivoe neurotransmitera serotonina u mozgu. Serotonin je pak, odgovoran za pozitivno raspoloženje, koncentraciju i osećaj fokusiranosti.
Nadalje, ljudi su skloniji provoditi prijatne prolećne dane napolju, na otvorenom, baveći se sportom, rekreacijom ili opušteno ispijajući kafu sa prijateljima na suncu. Npr. sportske aktivnosti, kao i druženja, donose porast pozitivnih osećanja, sreće i dobrog raspoloženja koji se ne mogu sa sigurnošću pripisati samo povoljnim vremenskim prilikama.

Ekstremne temperature bude najgore u ljudima

Brojni psiholozi izveštavaju o rezultatima istraživanja koja ukazuju da su ekstremno visoke temperature, suša i vreo vazduh povezani sa porastom nasilja (npr. u Indiji i Australiji), kriminala (u Meksiku), pa čak i ubistava (na primer u Tanzaniji i SAD-u). Rezultati istraživanja koje su sproveli Hsiang i sur. (2013) ukazuju kako s porastom temperature vazduha, raste i sklonost unutrašnjim grupnim sukobima za 14% (što u odnosu na početni nivo od 6% u umerenom klimatskom području predstavlja značajan porast). Izveštavaju i o porastu nasilja za 4%. Međutim, slični rezultati dobijeni su i u slučaju velikih količina kiše.

Naime, što su kišni pljuskovi bili obilniji i češći (posebno u klimatskim područjima na kojima se takvo vreme ne očekuje, npr. u zemljama Srednje Evrope), ljudi su postajali agresivniji. Ali, budući da je reč o istraživanjima koja ukazuju samo na povezanost ovih pojava, nije jasno u kojoj meri se porast nasilja može pripisati (samo) vremenskim prilikama.

Jeste li zaljubljeni u leto?

U istraživanju u kojem je učestvoalo 415 adolescenata, a sproveli su ga Klimstra i sur. (2011), istraživači dolaze do zaključka kako na polovinu mladih uopšte ne utiču vremenske prilike, dok na drugu polovinu utiču. Analiza rezultata o uticaju vremena (tačnije temperature vazduha, procenta sunca i sati provedenih na otvorenom) na raspoloženje (iskazano u osećanjima sreće, ljutnje i teskobe) ih je usputno dovela do zanimljivog pokušaja klasifikacije četiri tipa ličnosti zavisno od uticaja vremena na raspoloženje. Dali su im sledeće nazive:

Zaljubljenici u leto (17%) – srećniji, opušteniji i manje teskobni za vreme sunčanih dana u kojima su temperature vazduha prijatno visoke. Padavine koje traju po nekoliko sati, poput kišnih pljuskova, kod njih su povezane sa nižim nivoima iskazanog zadovoljstva i višim nivoimar iskazane teskobe i ljutnje.

Oni koji mrze leto (27%) – nesrećni i više ljuti kada su temperature vazduha visoke, a sati ispunjeni suncem brojniji. Padavine koje traju po nekoliko sati, poput kišnih pljuskova, kod njih su povezane sa višim nivoima iskazane sreće, porastom bezbrižnosti, kao i miroljubivosti.

Mrzitelji kiše (9%) – ljuti i nesrećni za vreme dana sa više padavina. Izveštavaju o većoj sreći i zadovoljstvu, ali i manje izraženoj teskobi, u danima bez padavina, nezavisno od broja sati ispunjenih suncem.

Oni na koje vreme ne utiče (48%) – uglavnom ne pridaju faktorima vremenskih prilika niti one na njih imaju uticaja. Važno je napomenuti kako je ova klasifikacija ličnosti sprovedena na ravničarskim adolescentima pa je upitna njena mogućnost primene na ljude drugih dobi, kao i na one koji žive u drugim zemljama sveta. Međutim, pruža zanimljive smernice za dala proučavanja.

Utiču li vremenske (ne)prilike na nivo zarade?

Neki psiholozi i ekonomisti odlučili su ispitati efekte vremena i raspoloženja na određene ekonomske pokazatelje. Jedan od zanimljivijih rezultata istraživanja ukazuje kako gosti restorana i hotela ostavljaju novčano značajno veće napojnice konobarima za vreme sunčanijih i toplijih dana. Takvo ponašanje pripisuje se pozitivnom učinku sunca na raspoloženje, kao i na darežljivost. Istraživači zaključuju kako su ljudi u proseku velikodušniji za vreme vedrih, sunčanih dana, ispunjenih prijatno visokim temperaturama. Goetzmann i Zhu (2003) su proučavali učinke sunčanih dana na prihode prometa na berzama i zaključili kako pozitivno raspoloženje investitora za vreme sunčanih dana utiče na njihovo donošenje optimalnih odluka pri ulaganjima, a na kraju i na visinu prihoda.

Više boravka napolju na prolećnom suncu – više dobrog raspoloženja!

Zaključno se može reći da iako povezanost vremenskih prilika i raspoloženja nije onoliko velika koliko se često veruje, ne može se ni zanemariti činjenica kako ona ipak postoji. Čini se kako vreme ima stvaran i merljiv učinak na raspoloženje ljudi, koji je zavisan od brojnih faktora. Pri tome odgovornost za različitost rezultata istraživanja uveliko zavisi od dva faktora – godišnjeg doba i vremena koje pojedinac provodi na otvorenom.

Naime, u proleće kada ljudi provode više vremena na otvorenom, pozitivno raspoloženje se povezuje sa prijatnim temperaturama i stabilnim pritiskom vazduha. Takva povezanost vremena i dobrog raspoloženja nije dobijena za druga godišnja doba. Zato, iskoristite sunčane, prolećne dane za boravak i druženja na otvorenom prostoru.

Izvor: Opusteno.rs
Foto: Arhiva

PREUZMITE MOBILNE APLIKACIJE

Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.

Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74

Ostavite komentar

Unesite pojam i stisnite enter