Izvor:
24.12.2019 u 06:36
0

ISTORIJA NOVOGODIŠNJIH I BOŽIĆNIH ČESTITKI Evo gde su i kako nastale

Novogodišnje čestitke, kartonske, sa romantičnim prikazima zimske idile, postale su dašak nekih prohujalih vremena. Podsećaju nas na detinjstvo i na toplu, bajkovitu prazničnu atmosferu.

Danas se retko ko raduje punom poštanskom sandučetu (računi, reklamni flajeri, opomene…). Elektronska pošta je zamenila lepu starinsku tradiciju, pa su sve češće i elektronske čestitke. One imaju svojih prednosti, ali i mana. Besplatne su i brze, ali ne možemo da ih sačuvamo u albumima, kačimo ili stavljamo pod jelku.

Prve novogododišnje čestitke vezuju se za srednji vek. Bile su to gravure sa biblijskim motivima-omanje zidne slike koje su krasile kuće o Božiću. Izrađivali su ih monasi i hodočasnici. Bile su veoma skupe i cenjene, te su bile privilegija plemstva. Nešto kasnije, sličice su postale i pozivnice za mnoge svečanosti pa im se i izgled menjao.

Tradicija novogodišnjih i Božićnih čestitki nastala je u Engleskoj. Smatra se da je prvu čestitku naslikao engleski umetnik Dobson 1794. godine. On je na kartonskoj kartici naslikao snežnu šumu i veselu porodicu pod jelkom.

Ser Henri Kol je prvi poslao jednu takvu čestitku, davne 1843. godine. Sadržala je prikaz veselih lica koji vinom nazdravljaju i poručuju "Srećna Nova godina i Božić". Nešto kasnije nastaje i prva linija štampanih čestitki u tiražu od hiljadu komada. Do danas ih je sačuvano samo 12.

Slanje čestitki, u to vreme, bilo je veoma skupo. One bi često kasnile, nekead bi stizale i posle praznika. Poštanske kočije su bile spore i nepouzdane. Pojava železnice i modernijeg saobraćaja povezivala je velike udaljenosti, te su i poštanske usluge napredovale i postale dostupnije širem broju korisnika.

Do početka 19. veka praksa slanja čestitki bila je ustaljena po celoj zapadnoj Evropi i Americi. Poštanska asocijacija je ubrzo postavila i standardne veličine za čestitke.

Motivi na njima su bili tipično zimski. Prikazi pejzaža pod snegom, crkveni zvonici, Deda Mraz, saonice sa irvasima, vesela lica, pokloni i raskošne jelke…

Rusija u tom periodu nije ni malo zaostajala za engleskom i američkom božićnom tradicijom. Rusi su bogato ukrašavali svoje domove i slali čestitke. Oni su ih izrađivali ručno, a potom ih darivali. Čestitke ukrašene suvim cvećem, perlicama, perjem, šljokicama, namirisane i nakićene bile su vrlo skupe i generacijama su se čuvale u ramovima. Predstavljale su pravo remek-delo, a potpisivali su ih veliki ruski slikari toga vremena. One su prikazivale hrišćanske teme, anđele, zimske scene, raskošne crkve, motive iz narodnih bajki…

Ruska revolucija je prekinula ovaj lep običaj. Božić je, zbog društvenih okolnosti, postao nepoželjan praznik, te su pored drugih njegovih znamenja bile zabranjene i čestitke. U Drugom svetskom ratu ponovo je oživelo čestitanje praznika (novogodišnjih) na ovaj način. Ruski vojnici na frontovima dobijali su i slali čestitke. Mnogi su tvrdili da su ih baš one čuvale od ratnih strahota i dale im elan i snagu da prežive.

Teme na čestitkama sovjetske Rusije bile su Deda Mraz, Crveni trg u Moskvi i veličanje ruske vojne sile. Bile su česte sličice Deda Mraza u plavom odelu koji zajedno sa astronauitima obilazi planetu ili vozi raketu na kojoj je obavezno crvena zvezda.

Izvor: looker weekly.com

Foto: wikipedia/printscreen

PREUZMITE MOBILNE APLIKACIJE

Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.

Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74

Ostavite komentar

Unesite pojam i stisnite enter